Sve o dječjem doplatku: Kako, što i gdje?


foto: M. Janković

foto: M. Janković

Izgubljeni ste u labirintu birokracije i ne znate ostvarujete li pravo na dječji doplatak? Na ovoj stranici potražite najčešća pitanja i odgovore Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. 

Tko ima pravo na dječji doplatak?

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima utvrđenim zakonom. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili pastorčad, za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.

Doplatak pripada za dijete u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Izuzetak je predviđen za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.

Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života.

Doplatak za djecu pripada i za vrijeme u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.

Dijete s težim oštećenjem zdravlja

Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.

Korisnicima koji su pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja ostvarili do 31. prosinca 2001., to pravo pripada i nakon navršene 27. godine života djeteta, do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom.

Oštećenje zdravlja djeteta, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, utvrđuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja .

Kao dijete s težim oštećenjem zdravlja, prema posebnim propisima smatra se dijete kojim je nalazom i mišljenjem utvrđeno:

  • potpuna i trajna nesposobnost za samostalan život i rad
  • teže tjelesno ili mentalno oštećenje,
  • teža psihička bolest ili
  •  teže promjene u zdravstvenom stanju.

U postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu, postojanje težeg oštećenja zdravlja djeteta može se dokazivati:

a) nalazom i mišljenjem tijela vještačenja pri centru za socijalnu skrbi odnosno nalazom i mišljenjem nadležnog vještaka Zavoda za zdravstveno osiguranje

b) rješenjem donesenim u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi

  • o pravu na osobnu invalidninu,
  • rješenjem nadležnog tijela Zavoda za zdravstveno osiguranje
  • o pravu roditelja na dopust do osme godine života djeteta i
  • o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te

Doplatak za djecu ne pripada korisniku:

  • za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu osim ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,
  • za dijete koje je stalno smješteno u ustanovi u kojoj ima uzdržavanje na teret proračuna

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem tog djeteta u brak.

Koje uvjete treba zadovoljiti za stjecanje doplatka?

Zakonom o doplatku za djecu navedeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak:

  1. da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom, te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva
  2. da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske.,
  3. da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice,
  4. da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom

Kako se utvrđuje dohodovni cenzus?

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako mu ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice.

Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezivih dohodaka i drugih primitaka koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva.

Oporezivi dohotci su :

  1. dohodak od nesamostalnog rada (plaće)
  2. dohodak od samostalne djelatnosti ( onrt, slobodna zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva)
  3. dohodak od imovine i imovinskih prava
  4. dohodak od kapitala
  5. dohodak od osiguranja
  6. drugi primitci

Drugi primitci koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva su mirovine ostvarene u inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku utvrđuje ukupni dohodak kućanstva na osnovi potvrda isplatitelja prihoda u kojima će biti naveden ostvareni prihod, umanjen za svotu doprinosa iz primitaka, poreza i prireza.

Dohodak od nesamostalnog rada (plaća), naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, porodiljnog dopusta i sl., dokazuje se potvrdom isplatitelja tog dohotka, odnosno naknade (poslodavca, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje i dr.), a dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, od kapitala,osiguranja ili drugog dohotka dokazuje se potvrdom ili rješenjem nadležne poreze uprave o ostvarenom dohotku od samostalne djelatnosti podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, po službenoj dužnosti, utvrđuje isplaćeno mirovinsko primanje, što znači da podnositelj zahtjeva ne treba dostavljati potvrdu o isplaćenoj mirovini niti za sebe niti za članove svoje obitelji. Međutim, radi bržeg i ekonomičnijeg postupka,za članove kučanstva korisnike obiteljske mirovine, potrebno je dostaviti mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o priznanju prava na obiteljsku mirovinu.

Kako se utvrđuje svota doplatka?

Svota doplatka za djecu određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% od proračunske osnovice po djetetu.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% od proračunske osnovice po djetetu.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 50%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% od proračunske osnovice po djetetu.

Za dijete bez oba roditelja ili

  • za dijete čija su oba roditelja nepoznata,
  • nepoznatog prebivališta,
  • potpuno nesposobni za samostalan život i rad,
  • ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost,

pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25%,

a za dijete s jednim roditeljem ili

  • za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat,
  • nepoznatog prebivališta,
  • potpuno nesposoban za samostalan život i rad,
  • ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost,

pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15%.

Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka određene prema utvrđenom dohodovnom cenzusu..

Za djecu s težim oštećenjem zdravlja pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 25% od proračunske osnovice.

Imam li pravo na pronatalitetni dodatak?

Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se, uz određenu ukupnu svotu doplatka određenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn mjesečno, ako koristi doplatak za troje i više djece.

Koje cenzusne grupe i svote doplatka vrijede za 2013. godinu (od 1. ožujka 2013.)?

Proračunska osnovica za 2013. godinu iznosi 3.326,00 kn (tj. ista je kao i u prethodnoj godini)

Dohodovni cenzus (50% od proračunske osnovice) iznosi 1.663,00 kn.

Cenzusne grupe

  • prva – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kn)
  • druga – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1119,53 kn) proračunske osnovice i
  • treća – ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1119,53 kn), a ne prelazi 50% (1663,00 kn) proračunske osnovice.

Svote doplatka za djecu

U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to:

  • ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn
  • ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn
  • ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn
  • za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
  • za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
  • za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn)
  • za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn
  • za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim oštećenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn.

Kako se ostvaruje pravo na dječji doplatak?

Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva.

Zahtjev se podnosi područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju, nadležna je područna služba, odnosno područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva.

Žalbu protiv prvostupanjskog rješenja o pravu na doplatak za djecu, rješava Središnja služba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu.

Korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj područnoj službi /uredu dokaze o ukupnom dohotku kućanstva, ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka radi utvrđivanja prava i visine doplatka za tu godinu.

Korisnik doplatka za djecu dužan je nadležnoj područnoj službi/uredu prijaviti svaku promjenu, tijekom godine, radi koje je došlo do promjene u ispunjavaju uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu ili izmjenu svote doplatka za djecu, i to u roku od 15 dana od nastale promjene.

Korisnik je dužan dostaviti dokaz (školsku potvrdu) o redovitom upisu u školu za djecu koja su navršila 15 godina života. Školsku potvrdu treba dostaviti na dan navršenih petnaest godina života djeteta kao i početkom svake nove školske godine.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini izmijene činjenice i okolnosti u pogledu visine ukupnog dohotka kućanstva koje su isključivale stjecanje prava na doplatak ili zbog kojih je korisniku pripadala manja svota doplatka za djecu zbog promjene u broju ili svojstvu djece ili članova kućanstva ( povećanje broja djece ili članova kućanstva bez prihoda, prestanak ostvarivanja prihoda zbog prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti, prestanak ostvarivanje naknade), korisnik stječe pravo na doplatak ili mu se povećava svota doplatka za djecu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon prijave nastale promjene.

Kada se u tekućoj kalendarskoj godini poveća ukupni dohodak kućanstva koji uvjetuje gubitak prava na doplatak, pravo se gubi od prvoga dana idućeg mjeseca od dana nastale promjene.

Kada se u tekućoj, kalendarskoj, godini izmijene činjenice i okolnosti zbog kojih korisniku prestaje pravo na doplatak, o tome se donosi rješenje, a isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu u kojem je došlo do promjene.

Iznimno, kada korisniku doplatka prestaje pravo zbog gubitka svojstva osobe koja može biti korisnik, ili dijete umre ili izgubi svojstvo za koje je utvrđeno pravo, isplata se obustavlja posljednjeg dana u mjesecu i bez donošenja rješenja, osim kada to korisnik izričito zahtijeva.

Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, nadležno tijelo socijalne skrbi odredit će isplatu doplatka drugoj osobi i o tome izvijestiti Zavod.

Doplatak za djecu se isplaćuje putem banaka u mjesečnim svotama i to u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

.

PROMJENE U POSTUPKU NAKON DONOŠENJA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU („NARODNE NOVINE“ broj: 112/12.)

Odredbom članka 27. Zakona o doplatku za djecu, određeno je da korisnik doplatka za djecu u svakoj godini podnosi nove dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenim u prethodnoj kalendarskoj godini, do 1. ožujka tekuće godine (postupak prevođenja), radi utvrđivanja svote doplatka za tu godinu.

Odredbom je određeno da se korisniku doplatka za djecu, ako je nakon novog izračuna ukupnog dohotka, utvrđena ista visina doplatka za djecu za tekuću godinu, ne donosi rješenje, odnosno da se doplatak isplaćuje na temelju ranije donesenog rješenja kojim je utvrđeno pravo na doplatak i visina doplatka. To znači da će se korisnicima kod kojih u postupku prevođenja nije utvrđena promjena u visini doplatka za djecu, određene u prethodnom rješenju, od 1. ožujka 2013. nastaviti isplata doplatka bez donošenja i dostave rješenja za tekuću godinu.

Zavod će i dalje donositi rješenja korisnicima kojima se visina doplatka smanjuje ili povećava, odnosno Zavod će donijeti rješenje i onim korisnicima koji podnesu prigovor da nepromijenjena svota doplatka od 1. ožujka 2013. nije pravilno određena.

Korisnici koji, u skladu s odredbom članka 27. Zakona o doplatku za djecu, neće dobiti rješenja o prevođenju za 2013. godinu, kao dokaz da ostvaruju pravo na doplatak za djecu u 2013. godini (radi ostvarivanje drugih prava) mogu u nadležnoj područnoj službi/uredu zatražiti rješenje ili potvrdu o pravu na doplatak za djecu u 2013. godini

Koje dokumente trebam priložiti uz zahtjev?

Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi Zavoda prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Zahtjevi se mogu dostaviti osobno ili poštom. Uz zahtjev se podnosi sljedeća dokumentacija.

Uz zahtjev za prvo priznavanje prava na doplatak za djecu

Za podnositelja zahtjeva:

  • osobna iskaznica – preslika
  • potvrda MUP-a o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili statusa člana njihove obitelji
  • rješenje centra za socijalnu skrb, odnosno odluka suda (o skrbništvu, udomiteljstvu o čuvanju i odgoju djeteta)

Za djecu za koju se traži doplatak:

  • dokaz o rođenju djeteta (izvadak iz matice rođenih, rodni list, potvrda o rođenju)
  • potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu koja su navršila 15 godina,(nakon ostvarenog prava, potvrda se dostavlja i prilikom upisa u svaku novu školsku godinu)
  • za djecu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja potvrda se ne dostavlja.

Za ostvarivanje prava prema posebnim uvjetima:

  • dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) o postojanju oštećenja zdravlja djeteta
  • dokaz o smrti roditelja
  • dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja
  • dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato
  • rješenje o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja.

Za članove kućanstva:

  • osobna iskaznica za punoljetnog člana – preslika
  • izvadak iz matice rođenih, rodni list ili potvrda o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak.

Za utvrđivanje ukupnog dohotka :

  • potvrdu ISPLATITELJA PRIHODA o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini (plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije)
  • potvrdu POREZNE UPRAVE o oporezivom dohotku
  • mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za člana kućanstva.

Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja. niti za dijete smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Uz zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu od 1. ožujka svake godine.(prevođenje), dostavljaju se:

  • potvrdu ISPLATITELJA PRIHODA o ostvarenim prihodima od nesamostalne djelatnosti korisnika i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini (plaća ostvarena kod poslodavca za rad u tuzemstvu ili inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
  • dokaz / izjavu o nastalim promjenama u statusu korisnika i djece
  • dokaz / izjavu o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva
  • potvrdu POREZNE UPRAVE o oporezivom dohotku ( dohodak od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i drugog dohotka) nije potrebno dostavljati

Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja. niti za dijete smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Dokaz o ostvarenoj plaći ili naknadi iz prethodne godine ne podnosi se za korisnika ili člana kućanstva ako u vrijeme podnošenja zahtjeva više nisu u radnom odnosu, odnosno više ne primaju naknadu, a nisu u radnom odnosu.


Ključne riječi Sve o temi:


A ŠTO VI MISLITE O OVOJ TEMI?